TUMAČENJE 40 NEVEVIJEVIH HADISA – 3. HADIS

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!
Od Ebu Abdurrahmana Abdullaha b. Omera b. el-Hattaba, radijellahu `anhuma, prenosi se da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, kako kaže: „Islam je izgrađen na pet (stubova): svjedočenju da nema istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodočašću Kjabe i postu mjeseca Ramazana.“ (Bilježe ga Buhari i Muslim)

 1. „Islam je izgrađen na pet (stubova)“ je pojašnjenje veličine i bitnosti ovih pet stvari i da je Islam izgrađen na njima, tako da je u ovome značenjsko poređenje sa stvarnom građevinom, pa kao što stvarna građevina ne opstaje osim na svojim stubovima tako isto Islam opstaje i gradi se na ovih pet stvari. Ograničavanje samo na ovih pet stvari je iz razloga što oni predstavljaju osnovu za sve druge ogranke vjere, tako da se svi pored njih nadovezuju i vraćaju na njih.

2. Imam Nevevi, rahimehullah, je naveo ovaj hadis nakon hadisa Džibrila koji je isto obuhvatio ovih pet stubova, a to iz razloga dodatnog pojašnjavanja u ovom hadisu ovih pet stubova i da su oni osnova na kojoj se gradi Islam, pa je u njemu još dodatno značenje-pojašnjenje i korist na hadis Džibrila.

3. Od ovih pet stubova na kojima je građen Islam prvi su dva šehadeta koja su osnova svih osnova i svi ostali ruknovi se vraćaju na njih, tako nijedan od ostalih ruknova kao niti bilo koje drugo djelo nema koristi, osim ukoliko su izgrađeni na ova dva šehadeta koja su uvijek nužno jedan uz drugog što znači da je neophodno svjedočenje da je Muhammed Allahov poslanik uz svjedočenje da nema drugog istinskog boga osim Allaha. Od rezultata i nužnosti svjedočenja: Lā ilahe illellāh- nema drugog istinskog boga osim Allaha jeste da se ne obožava niko drugi osim Allah, a od rezultata i nužnosti svjedočenja: enne Muhammeden resulullāh-Muhammed je Allahov Poslanik jeste da `ibadet ili obožavanje bude u skladu sa onim sa čime je došao Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem. I ova dva uslova su nužna za primanje bilo kojeg djela koje čovjek radi, pa je neophodno da potpuno iskreno radi djela samo radi Allaha a isto tako da u tome slijedi samo Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, kako je on to činio.

4. Rekao je Ibn Hadžer u djelu „Fethul Bari“ 1/50: „Pa ukoliko neko kaže: Zašto nisu (u ovom hadisu) spomenuti vjerovanje u poslanike, meleke i ostale stvari koje je obuhvatio hadis Džibrila, `alejhisselam? Odgovor je: Da je u svjedočenju poslanstva Poslaniku, sallallahu `alejhi ve sellem, nužno vjerovanje u sve ono sa čime je došao, pa se time obuhvaćaju sva ostala vjerovanja, kao što je to pojasnio `Ismaili o značenju ovoga: To je od vrste nazivanja i određivanja nečega sa dijelom njega, kao što npr. kažeš: „Proučio sam „El-hamd““ a sa time želiš reći da si proučio čitavu suru Fatihu, isto kao što kažeš npr: „Svjedočim poslanstvu Muhammeda“ a sa time želiš potvrditi sve ono što je u tome spomenuto. A Allah najbolje zna.“

5. Najvažniji od pet stubova nakon dva šehadeta jeste namaz, kao što ga je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem, opisao da je on „Stub Islama“ kao što je došlo u hadisu njegovog vasijjeta Mu`azu b. Džebelu koji je ujedno dvadeset i deveti hadis iz ovoga djela četrdeset hadisa, isto kao što je obavijestio da je ono zbog čega se gubi vjera i prvo za što će biti pitan čovjek na Sudnjemu danu (Vidjeti: Albani,Silsiletus-sahiha, 1739, 1358, 1748), kao i da se njime razgraničava vjernik od nevjernika kao što to bilježi Muslim (135). Samo obavljanje namaza može biti na dva načina:

● Obavezno - a to je da se obavi na način koliko je to potrebno da bi se skinula nužnost obavljanja

● Pohvalno - podrazumijeva upotpunjavanje namaza sa svime onim što je od pohvalnih radnji u
   njemu (sunneti isl.)

6. Zekat je stalni pratioc namaza u Kur`anu i Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, kao što je rekao uzvišeni Allah: „Pa ako se pokaju i namaz obavljaju i zekat daju ostavite ih na miru“i rekao je: „Ali ako se oni pokaju i namaz obavljaju i zekat daju braća su vam po vjeri“ i rekao je: „A nije im naređeno osim da obožavaju Allaha iskreno mu ispovijedajući vjeru i da namaz obavljaju i da zekat daju, a to je prava vjera“ Zekat je od `ibadeta imetkom čija je korist višestruka i višestrana, tako da je Allah učinio obaveznim da se iz imetaka bogatih izuzme u korist siromašnih, s tim što on imetku bogatog ništa ne šteti-umanjuje jer mu je količina neznačajna.

7. Post mjeseca Ramazana je od `ibadeta koji se čini tijelom, i on je tajna između roba i Gospodara tako da niko ga ne vidi osim uzvišeni Allah, a to zato što npr. neki ljudi u toku Ramazana ne poste ali drugi ljudi misle da su oni postači ili da čovjek posti dobrovoljni post a ljudi misle da on ne posti, pa je zbog svega toga prenešen vjerodostojan hadis da čovjek biva nagrađen za svako njegovo dobro djelo od deset do sedam stotina sevapa. Rekao je uzvišeni Allah: „Osim posta, on je moj i Ja za njega nagrađujem.“(Buhari, 1894; Muslim, 164) tj. bez određivanja nagrade za njega, a sva dobra djela pripadaju Allahu kao što je rekao: „Reci: Uistinu su moj namaz i moje žrtve i moj život i moja smrt samo Allahu Gospdaru svih svjetova. On nema sudruga i to mi je naređeno i ja sam od prvih muslimana.“ Post je u prethodnom hadisu izdvojen zbog toga što je on skriveni `ibadet i da za njega ne zna osim uzvišeni Allah.

8. Hodočastiti Kabu je `ibadet koji se obavlja tijelom i imetkom, tako da ga je Allah učinio obaveznim u životu čovjeka jedanput kao što je pojasnio Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem, njegovu vrijednost kazavši: „Ko hodočasti ovu Kabu i u njemu ne bude imao snošaj (dok je u ihramima) i ne bude griješan govor govorio vraća se kao na dan kada ga je majka rodila (bez grijeha).“ (Buhari, 1820; Muslim, 1350) kao i u govoru Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem: „Umra do umre briše grijehe između njih (male) a Hadždž mebrur (primljen) za njega nema nagrade osim Dženneta.“(Muslim, 1349)

9. U ovom hadisu sa ovim rivajetu je prepostavljen Hadždž prije Ramazana i ovaj rivajet je prenešen kod Buharije na početku poglavlja o Imanu i na osnovu njega je načinio raspored poglavlja u svom Sahihu tako da je poglavlje o Hadždžu pretpostavio poglavlju o postu. Dok je u rivajetu Muslima (19) ovaj hadis prenešen tako da je post pretpostavljen Hadždžu i verzijom pretpostavljanjem Hadždža prije posta, ali je u prvom rivajetu od Ibn Omera jasno da je ono što je čuo od Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, da je pretpostavio post ispred Hadždža, tako da je najbliže da su rivajeti u kojima se Hadždž pretpostavlja postu zbog prenošenja nekih prenosioca sa značenjem. Rivajet Ibn Omera koji je spomenut kod Muslima je da je prenio od Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, da je rekao: „Islam je izgrađen na pet stvari: da Allahu tevhid čine, obavljanju namaza, davanju Zekata, postu i Hadždžu.“ Pa je čovjek rekao:“ Hadždž i post Ramazana?“ pa je Ibn Omer odgovorio: „Ne! Već post Ramazana i Hadždž. Ovako sam čuo od Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem.“

10. Ovih pet ruknova su prenešeni i poredani u hadisu na osnovu njihove bitnosti, tako da je otpočeo sa dva šehadeta koja su osnova svakog djela kojim se približava uzvišenom Allahu, a zatim namaz koji se u toku noći i dana ponavlja pet puta pa je on snažna veza između roba i Gospodara, a zatim zekat koji je obavezan iz imetka (koji dostigne nisab) nakon što prekogodini i zato što je korist od njega višestrana, a zatim post koji je obavezan mjesec dana u godini a koji je tjelesni `ibadet i njegova korist nije višestrana (tj. samo postač ima korist od njega ne i drugi ljudi), a zatim Hadždž koji nije obavezan osim jedanput u životu.

11. Prenosi se kod Muslima da je Ibn Omer, radijellahu `anhuma, hadis prenio i rekao nakon što ga je čovjek upitao: „Zar nećeš ići u borbu?“ a zatim je on naveo hadis, tako da je u hadisu pojašnjenje da džihad nije od ruknova Islama, a to zbog toga jer su ovih pet stalna i obavezna za svakog punoljetnog muslimana, dok sa druge strane džihad je na stepenu fard-kifaje, a isto tako što nije prisutan u svakom vremenu.

12. Od koristi ovoga hadisa su:

     ●  Pojašnjenje bitnosti ovih pet temelja i da se Islam na njima gradi.
   
     ●  Poređenje neopipljivih-značenjskih stvari sa opipljivim kako bi se ostvarila slika u mislima.

     ●  Redanje stvari na osnovu bitnosti.
   
     ● Dva šehadeta su sama po sebi osnova, kao što su osnova drugim stvarima, pa zbog toga djelo
        ne biva primljeno osim ukoliko je izgrađeno na njima.
   
     ● Pretpostavljanje namaza drugim djelima, a to zbog toga što je namaz snažna veza između roba i
        Gospodara.


Iz djela: „Fethu-l-kavijjul-metinfi šerhil-`erbe`in“ od šejha Abdul-Muhsina b. Hameda el-Abbada el-Bedra.